Analitičari Erste Groupa u svom su godišnjem izvješću o zlatu ustanovili da se potražnja investitora za zlatom udeseterostručila u 10 godina, što upućuje na to da ta roba ulazi u novu fazu rasta tržišta, a potražnju pokreću Kina i Indija. Na cijenu zlatu utjecali su i globalni monetarni programi poticaja, pa se očekuje da će tečaj razmjene između zlata i papirnatog novca i dalje rasti, a Erste analitičari predviđaju da će ciljana cijena za zlato za sljedećih 12 mjeseci iznositi 2.000 američkih dolara.

„Od prvog Izvješća o zlatu prije pet godina, cijena zlata povećala se za +140%. Dugoročni cilj od 2.300 američkih dolara koji su stručnjaci predvidjeli prije tri godine sad bi se čak mogao smatrati i previše konzervativnim“, komentirao je Ronald Stöferle, analitičar za zlato Erste Groupa. 

Zlato profitira od neriješene dužničke krize

S obzirom na činjenicu da većina dugova nije niti otpisana niti otplaćena, problem prekomjernog duga još čeka na rješenje. Zato će realne kamatne stope ostati niske što pruža savršeni okoliš za zlato. Samo je nekoliko izlaza iz zamke dugovanja: izlaz iz dužničke krize rastom kao što su to učinile SAD nakon 2. svjetskog rata, ili drastični rezovi u potrošnji i oštra konsolidacija proračuna poput Skandinavije 1990-ih.

Ogromna povećanja poreza, stvaranje inflacije, deprecijacija valute ili u konačnici državni bankrot neke su od najbolnijih opcija. Očekujemo da će zlato profitirati u praktički svim ovim scenarijima.

Često se zaboravlja i da su Kina i Indija ostale najvažniji faktori u potražnji. Viši afinitet prema zlatu u kombinaciji s povećanjem raspoloživog prihoda svakako će imati pozitivni utjecaj na potražnju za zlatom. Do 2020. tržišta u nastajanju generirat će 50% globalnog BDP-a, dok su 2000. generirale 19%.

Razina cijene još privlačna – nema „balona“ na vidiku

Tijekom 2000. potražnja investitora bila je zaslužna za samo 4,8% ukupne potražnje, a do 2010. taj je udio dosegao gotovo 40%. Prema analitičarima Erste Groupa, to upućuje na preokret prema szanžnom uzlaznom trendu i najavljuje novu fazu rasta tržišta. Može se očekivati da će institucionalni investitori dominirati sljedećom fazom rasta tržišta zlata. Posebice bi osiguravajuće kuće i mirovinski fondovi trebali povećati svoju alokaciju u zlato, s obzirom na to da je korelacija s dionicama i posebice s obveznicama niska ili čak negativna. Zlato je dobro poznato kao sigurno utočište jer nikad nije izgubilo na vrijednosti. „Moguće je da taj trend neće oslabjeti vrlo skoro. Očekujemo da se nastavi porast cijene zlata“, rekao je Stöferle.

Zlato, kao suparnik nepokrivenih papirnatih valuta, ostaje izvrsna zaštita od najgorih mogućih scenarija. Nadalje, postoji jasna korelacija između cijene zlata i povjerenja. Pad cijene zlata stoga bi bio vezan za porast ili barem stabilizaciju povjerenja. Vjerujemo da se povjerenje izgubljeno u posljednjih nekoliko godina neće skoro povratiti, pa stoga zlato i dalje ima izvrstan profil rizika/povrata.

Zlato – stup pametne ulagačke strategije

Zlato bi trebalo biti dio svakog portfelja zbog aspekata diversifikacije i osiguranja. Brojne studije dokazuju da zlato kao modul portfelja umanjuje cjelokupni rizik i poboljšava rezultate. Oko 5 do 10 posto portfelja bi trebalo biti alocirano u zlato. Za razliku od dionica ili obveznica, uz zlato se ne vezuju nikakve obveze. Kao takvo zlato je visoko preporučljivo iz razloga diversifikacije. „I dalje očekujemo da će cijena zlata rasti barem do najviše razine ikad, prilagođene za inflaciju, od 2.300 američkih dolara za uncu (iz 1980.) do kraja rasta tržišta“, prognozirao je Stöferle. Neke povijesne usporedbe sugeriraju još više razine. Stöferle objašnjava zašto na zlato nema kamata. „Zlato je čisto vlasništvo bez ikakvih obveza prema ikojoj osobi ili instituciji. Ono ne sadrži nikakav rizik druge strane u poslu.“ Posebice prethodni mjesec je pokazao jasan trend koji je u korist zlata kao klase imovine. Zlato se sve više i više smatra novcem u najčišćem obliku, a sve manje robom.

Povratak na „Zlatni standard“?

Pomisao na valutu nevezanu za zlato prije 100 godina vjerojatno bi bio apsurdan. Danas je čak i pomisao da je 1971. svakih 35 američkih dolara bilo pokriveno uncom zlata apsurdna. „Povratak na „Zlatni standard“ u ovom trenutku nije realistična mogućnost. Barem ponovno počinje rasprava o tome“, kaže Stöferle. „Pritisak se još mora povećati prije provedbe konkretnih mjera.“ Razne studije o valutama pokazuju zanimljiv fenomen: što je jače vezivanje za zlato, niža je inflacija.

R-1.hr