Britanska policija uhitila je osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea na temelju europskog uhidbenog naloga koji je objavila Švedska, priopćila je londonska policija. Assangea (39), Švedska traži kako bi ga ispitala o optužbama za silovanje, seksualno zlostavljanje i nezakonito prisiljavanje, a londonska policija nalog za uhićenje primila je u ponedjeljak, piše hrt.hr.

Assange je zanijekao je optužbe. Amerikanci ga progone zbog objavljivanja 400.000 dokumenata o ratu u Iraku te 70.000 dokumenata o ratu u Afganistanu. The Guardian javlja o mogućem Assangeovu puštanju uz jamčevinu od 120 do 260 tisuća eura.

Kina, Sj. Koreja, Google i Wikileaks

Kina se nada da objavljivanje povjerljivih diplomatskih depeša na internetskoj stranici WikiLeaksa neće utjecati na njezine veze sa Sjedinjenim Državama, izjavila je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova.

Američki diplomati na službi u Pekingu doveli su u vezu najviše kineske dužnosnike i hakerske napade na Google, u diplomatskim bilješkama koje je otkrio WikiLeaks i objavio New York Times na svojoj internetskoj stranici.

Dobro obaviješten kontakt tvrdi da je Politbiro Kineske komunističke partije koordinirao nedavne upade u Googleove sustave. U drugim bilješkama se daje do znanja da je Kina zatvorila oči na širenje nuklearnog oružja iz Sjeverne Koreje. Kina je nazvala sadržaj WikiLeaksa "apsurdnim", bez drugog komentara.

A hoće li najnovije informacije s WikiLeaksa utjecati na odnose SAD i Rusije? U depešama koje je objavio The Guardian stoji kako je NATO izradio planove za zaštitu triju baltičkih država (Estonija, Litva i Latvija) od prijetnja iz Rusije.

Plan koji je Sjevernoatlantski savez bio pripremio za Poljsku proširen je na sve tri bivše sovjetske republike s jakom ruskom manjinom pošto su one same zatražile dodatnu zaštitu od Rusije, po tim diplomatskim bilješkama koje posjeduje WikiLeaks.

Rusko-gruzijska vojna avantura iz 2008. kada su se sukobili Tbilisi i Moskva koja je intervenirala kako bi, po onome što je službeno objavila, zaštitila prava ruske manjine u Gruziji, ostavila je traga u pamćenju stanovnika Baltika, vidi se u bilješkama.

Nakon toga američki su čelnici tražili od baltičkih kolega da ostanu mirni kako ne bi naljutili Rusiju. Tri baltičke države ušle su u NATO 2004. Plan koji je Sjevernoatlantski savez bio pripremio za Poljsku proširen je na sve tri bivše sovjetske republike s jakom ruskom manjinom pošto su one same zatražile dodatnu zaštitu od Rusije, po tim diplomatskim bilješkama.

R-1.hr
(foto:hrt.hr)