Vinkovački arheolozi od svibnja obavljaju arheološka istraživanja na gradilištima budućeg trgovačkog centra, stambenih zgrada i poslovne zgrade, u gradskoj četvrti Lapovci, u Lenijama i u Ulici Vladimira Kovačića, piše Net.hr.

"Riječ je o području zapadne, jugo-zapadne i sjeverne nekropole Coloniae Aureliae Cibalae, rimskoga grada koji se prostirao na tlu današnjih Vinkovaca, a grobove možemo smjestiti u razdoblje između I. i V. stoljeća poslije Krista", rekao je arheolog Hrvoje Vulić.

Dodao je da se među pronađenim grobovima posebice izdvaja grob s gradilišta u Lapovci, u koji je pokopan najvjerojatnije cibalitanski obrtnik.

"Pokojnik je imao brončanu lukovičastu fibulu (kopču), a ispod glave smotan kožni pojas, dok se uz tijelo nalazio nož, dijetlo i još jedan neidentificiran predmet", naveo je Vulić rekavši kako se u jednoj od šaka ruke pokojnika, koje su bile položene na prsima, nalazila dva srebrna novčića tzv. miliarensea iz kovanice rimske Siscije.

Pronađeni novčići vrlo su rijetki i vrijedni, a kovani su od vladavine Konstantina Velikog. Na naličju novčića je slika nećaka Konastanina Velikog, Konstancija koji je vladao od 337. do 361. godine poslije Krista.

Prema Vulićevim riječima, arheolozi posebice s nestrpljenjem čekaju nalaze arheobotaničke analize sjemenja i drugih biljnih ostataka pronađenih u grobovima čiji bi podaci, prvi put, kada je riječ o rimskim Cibalaema, trebali arheolozima dati odgovor na pitanje čime su se hranili i što su sijali stanovnici Cibalaea.

"Kada je riječ o arheobotaničkim analazima iz rimskih grobova, one su se do sada radile jedino tijekom arheoloških iskapanja u Iloku, dok su se na području Vinkovaca radili jedno tijekom iskapanja na prapovijesnom lokalitetu Sopot", pojašnjava Vulić dodajući kako su na gradilištu budućeg trgovačkog centra pronađeni i ostaci rimske ceste, koja je vjerojatno išla prema rimskoj Mursi, današnjem Osijeku.

Otkapajući rimske grobove arheolozi su na lokalitetu u Lenijama iskopali i otpadnu jamu s kraja 19. i početka 20. stoljeća s vrlo velikom količinom keramičkog i staklenog posuđa, među kojima je bila i boca na kojoj na njemačkom jeziku piše "Prva vinkovačka soda voda".

"Istraživanja na lokalitetu u Lenijama su nam potvrdila i da cesta koja je išla prema jugozapadnom izlazu iz Cibalaea nije bila na mjestu današnjeg mosta preko Bosuta u središtu grada, gdje se pretpostavljalo da se nalazi, nego je išla nešto zapadnije od kućnog broja 2 u ulici Dragutina Žanića-Karle", naveo je Vulić.

Na području grada Vinkovaca do sada je, prema Vulićevim riječima, pronađeno ukupno više od 300 rimskih grobova od kojih najveći broj na području tzv. sjeverne nekropole, koja je u Cibalaema bila i najveća, a prostirala se gotovo sve do željezničke pruge Zagreb-Tovarnik, odnosno kraja gradske četvrti Zagrebački blok.

Coloniae Aureliae Cibalae, prema povijesnim podacima, utemeljili su Rimljani na lokalitetu Hotel-Tržnica, kada su počeli sustavno osiguravati granicu na Dunavu zbog obrane od barbarskih plemena.

Cibalae ima veliko značenje za rimsku povijest, jer se u njezinoj blizini 314. godine poslije Krista vodila bitka za prevlast i moć između zapadno-rimskog cara Konstantina Velikog i istočno-rimskog cara Licinija.

U Cibalaeama su rođena i dva rimska cara, braća i suvladari, Valentinijan I. (321.-375.) i Valens (328.-378.). Grad Cibalae stradavao je zajedno s propašću rimske civilizacije. Godine 378. razrušili su ga Zapadni Goti, nakon čega se nije oporavio.



R-1.hr / Foto: net.hr