Zbog ozbiljnog nedostatka sna može se umrijeti. Osim očite regeneracije vitalnih bioloških procesa i cementiranja memorije potpuna svrha sna još uvijek muči znanstvenike, piše net.hr.

Prošle godine Svjetska zdravstvena organizacija ustanovila je da su noćne smjene koje mogu dovesti do problema sa snom vjerojatna uzrok tumora.

No iako provedemo oko trećinu života spavajući, zašto to radimo znanstvenici još uvijek ne mogu dokučiti. Neke teorije ističu moguću ulogu u procesu učenja - bilo pomažući formiranju novih veza između stanica mozga ili uklanjanju nepotrebnih. Druge govore o regeneraciji i popravljanju štete nastale oksidativnim stresom koji se zbiva dok smo budni, a neke treće o ulozi u produživanju života.

Za san se najčešće pretpostavlja da igra vrlo bitnu, no zapravo nepoznatu, ulogu u našem tijelu. No nova teorija, s kojom se neki ipak ne slažu, sugerira da je uloga sna zapravo u razvijanju metoda koje nam služe u osnovnom preživljavanju.

San nije za mozak?

"Moja teorija ne kaže da se za život važne aktivnosti ne zbivaju tijekom sna - ona samo ističe da ne postoji vitalna univerzalna funkcija sna. Tijekom sna se niz fizioloških funkcija obavi bolje nego tijekom budnog stanja. Primjerice probava hrane, no to ne znači da je funkcija sna probava," kažer dr. Jerome Siegel

Novorođeni delfini i kitovi ubojice kao i njihove majke tjednima nakon rođenja tijekom perioda migracije na spavaju. Slično je uočeno i kod ptica selica koje neprekinuto lete danima. "Zato se moraš upitati - ako san igra vitalnu univerzalnu ulogu kako oni mogu preživjeti bez sna?," pita se Jerome Siegel s University of California u Los Angelesu.

S druge strane neke životinje spavaju i do 20 sati na dan poput velikog smeđeg šišmiša čiji se plijen pojavljuje uglavnom samo tijekom kratkog perioda u zoru. Dr. Siegel zato smatra da se putem sna štedi energija potrebna za uspješan lov, a životinja se tako kloni i svojih prirodnih neprijatelja koji su budni tijekom sati u kojima je primjerice šišmiš na sigurnom.

Osim toga na mozak otpada tek 2 posto naše tjelesne mase no dok hodamo mozak troši 20 posto uložene energije. San bi u tom slučaju mogao biti način uštede energije.

Siegel ističe: "Moja teorija ne kaže da se za život važne aktivnosti ne zbivaju tijekom sna - ona samo ističe da ne postoji vitalna univerzalna funkcija sna. Tijekom sna se niz fizioloških funkcija obavi bolje nego tijekom budnog stanja. Primjerice probava hrane, no to ne znači da je funkcija sna probava."

No ne slažu se svi s navedenom teorijom: "Ne slažem se s idejom da san služi životinjama kao zaštita od mogućih problema. I nisam sama u takvom razmišljanju," rekla je neuroznanstvenica Amita Sehgal sa Sveučilišta Pennsylvania u Philadelphiji. "Mislim da proces u kojem provedemo tako značajan dio našeg života nije tu samo zato da nas skloni od mogućih problema i uštedi energiju." , piše net.hr.

 

R-1.hr