U izvješću, objavljenom u ponedjeljak, opisuje se pravni okvir djelovanja vjerskih zajednica u Hrvatskoj, njihovi odnosi s vladom, pitanja povrata nacionalizirane imovine, obnove i izgradnje vjerskih objekata i drugo. U analizi socioetičnog poštovanja vjerskih sloboda, navode se sporadični incidenti s pripadnicima Srpske pravoslavne crkve i Židovske zajednice. 'Ustav jamči slobodu vjeroispovijedi, a drugi zakoni i politika pridonose općenito slobodnom prakticiranju vjere. Vlada općenito poštuje vjerske slobode u praksi. Nema promjene u statusu poštovanja vjerskih sloboda u razdoblju na koje se odnosi izvješće', navodi se za Hrvatsku u izvješću State Departmenta.

Bilo je izvješća o sporadičnom vadalizmu, posebno u ratom pogođenim područjima, usmjerenom protiv imovine Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Od 4,5 milijuna stanovnika Hrvatske, 85 posto su rimokatolici, šest posto pravoslavci a manje od pet posto čine muslimani, židovi i sljedbenici ostalih religija. Većina imigranata su Hrvati rimokatolici iz BiH, navodi se u izvješću. U Hrvatskoj nema službene državne religije no Rimokatolička crkva prima financijsku pomoć države i druge beneficije, temeljem konkordata između vlade i Vatikana, navodi State Department, ističući da je Hrvatska osim tog konkordata potpisala i ugovore s 15 drugih vjerskih zajednica 'u nastojanju da dodatno utvrdi njihova prava i povlastice unutar zakonskog okvira'.

Napominje se da je među tim skupinama i Židovska zajednica Bet Israel, dok je Odbor za koordinaciju židovskih zajednica odbio potpisati zajednički ugovor s Bet Israelom, ustrajući na zasebnom ugovoru s vladom. Napominje se da su u Hrvatskoj registrirane 42 vjerske zajednice, a 18 ih godinama čeka na registraciju jer vlasti tvrde da ne ispunjavaju zakonske uvjete. Zakon traži da vjerska jednica ima najmanje 500 članova i da je pet godina registrirana kao udruga građana. Ističe se problem povrata imovine crkvenih zajednica koju je nacionalizirao jugoslavenski komunistički režim. Izvješće navodi primjer imovine SPC-a, poput srušene zgrade kina Zagreb, na zagrebačkom Cvjetnom trgu te 40 stanova u vlasništvu SPC-a i zemljište sjeverno od Zagreba. Također se spominju nevraćene šume i zemljišta manastira SPC-a.

Za Katoličku crkvu se kaže da je uspjela vratiti većinu svojih glavnih posjeda, izuzev velikog zemljišta na jugu Zagreba i Isusovačkog samostana u Varaždinu. Spominje se i problem povrata imovine Židovske zajednice. Islamska zajednica nema takvih potraživanja u Hrvatskoj, a State Department spominje probleme koje ta zajednica imala ili ima s odgodama planirane gradnje džamija u Rijeci, Osijeku i Sisku, te s nedostatkom groblja. Izvješće spominje i sporadične incidente protiv vjerskog osoblja, institucija, simbola ili vjerskih skupina.

'Nevladine organizacije za ljudska prava i vjerski čelnici bilježe da ukupni etnički i vjerski odnosi ostaju stabilni, iako članovi židovske i srpske pravoslavne zajednice vjeruju da se stanje pogoršava', kaže se u izvješću. Među incidentima koji se opisuju je povećanje broja verbalnih napada na pravoslavni kler, posebno u Šibeniku, sjedištu eparhije SPC-a, zatim provale u prostorije Islamske zajednice u Splitu u travnju i listopadu, uz oštećenja i uvredljive poruke. 'Akti anitsemitizma su rijetki, ali akti s prizvukom antisemitizma se događaju', navodi State Department.

Kao primjeri se navode 'koncert popularnog nacionalističkog pjevača Marka Perkovića Thompsona' uz ustaške pozdrave, simbole i pjesme male skupine u publici, te policijsku intervenciju i uhićenje šest osoba. Također se opisuje objava popisa najutjecajnijih Židova u Hrvatskoj na ultranacionalističkoj web stranici u siječnju 2009.

Među incidentima koji su izazvali kritike židovskih čelnika, spominje se i siječanjska kritika Vedrane Rudan na TV NOVA zbog zločina izraelske vojske nad Palestincima u Gazi, koje je usporedila s Holokaustom, te navodni pokop bivšeg zapovjednika ustaškog logora Jasenovac Dinka Šakića u ustaškoj odori 20. srpnja 2008., za što istragom nije nađeno dovoljno dokaza.

R-1.hr