Euro je zajednička valuta 16 zemalja eurozone, i u upotrebi u još tri europske zemlje, no čini se da nema ničeg zajedničkog u vezi s njezinim kovanicama, čiji različiti dizajn zbunjuje potrošače, potencijalno olakšava posao krivotvoriteljima a u nekim slučajevima izazivaju i sukobe na najvišim razinama, piše novinska agencija Dpa, a prenosi hrt.hr.


Idoli, pjesnici, kraljevske obitelji...

Naime, dok jedna strana svake kovanice prikazuje stiliziranu kartu zemalja članica EU-a kao znak europskog jedinstva, kao stvar nacionalnog ponosa dizajn druge strane prepušten je svakoj pojedinačnoj zemlji koja koristi euro. To je rezultiralo puštanjem u opticaj tolikim brojem različitih kovanica da su postale predmetom interesa kolekcionara čak i u onim zemljama u kojima je euro lokalna valuta.

Cipar, primjerice, svoje kovanice od dva eura obilježava prikazom 5.000 godina starog idola koji "predstavlja doprinos te zemlje ljudskoj civilizaciji od prapovijesti". Slovenija na kovanicama od jednog i dva eura prikazuje nacionalnog pjesnika i autora svoje prve tiskane knjige, čime želi staviti naglasak na svoju jezičnu nezavisnost. Portugal na svojim kovanicama naglašava dugu povijest vlastite kraljevske obitelji, iako je ta zemlja republika već gotovo čitavo stoljeće.

Ove zime jedno je rješenje uspjelo izazvati diplomatski spor. Naime, kao i u svim europskim monarhijama, vatikanske kovanice prikazuju državnog čelnika, papu. Kada je Ivan Pavao II preminuo, očekivalo se da će Vatikan pričekati do odabira sljedećeg pape prije osmišljavanja nove kovanice. Međutim, ta je papinska država umjesto toga odmah izdala seriju kovanica na kojima se nalazila latinska fraza "sede vacante", da bi sljedeću seriju pustila u opticaj nakon imenovanja novog pape Benedikta XVI.


"Samo su htjeli zaraditi na tome"

To se nije svidjelo ostalim zemljama, umornim od pridodavanja novih dizajnerskih rješenja već prilično raznolikoj zbirci kovanica.

Samo su htjeli zaraditi na tome, ustvrdio je jedan visokopozicionirani EU dužnosnik, naglasivši kako se većina kovanica prodaje kolekcionarima umjesto da se pusti u opticaj, kao što to propisuju EU zakoni.

To je pitanje doguralo do najviših državnih razina na sastanku EU ministara financija, koji su ustvrdili kako sve kovanice namijenjene puštanju u opticaj moraju biti puštene u opticaj. No, koliko Vatikan shvaća težinu njihove poruke vidjet će se tek kod biranja sljedećeg Pape, piše dpa, a prenosi Hina.

Euro trenutačno koristi 19 zemalja: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Monako, Nizozemska, Portugal, San Marino, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Vatikan. Krajem lipnja u opticaju je bilo gotovo 85 milijardi kovanica ukupne težine 360.000 tona i vrijednosti 21 milijardu eura, piše hrt.hr.

R-1.hr