Znanstvenici sa Sveučilišta u Bonnu otkrili su elementarni mehanizam koji regulira vitalne imunološke funkcije u zdravih ljudi. U situacijama gladi, koje znače stres za tjelesne stanice, tijelo otpušta više antibakterijskih peptida u namjeri da se zaštiti.
U istraživanju koje će biti objavljeno u časopisu Nature, kako prenosi net.hr, navodi se da su T stanice, B stanice i antitijela poznati kao "obrambeni tim" našeg imunološkog sustava koji intervenira kada nas virusi i bakterije napadnu. S "teškom molekularnom artiljerijom" učinkovito pometu uljeze. Doduše, istovremeno obrambeni sistemi uzrokuju posrednu štetu u vlastitom tkivu tijela, koja se mora prva popraviti.
Kako imunološki sustav ne bi bio konzistentno u stanju uzbune i na taj način uzrokovao kroničnu upalu, tu je sekundarni obrambeni mehanizam, serijski spojen između tijela i vanjskog svijeta. Ovo je apsolutno potrebno jer su na graničnim tkivima kao što su pluća i koža bilijuni bakterija. Većina ovih organizama živjeli su milijunima godina s našim tjelesnim stanicama kao dobri susjedi. Ima toga još: kompleksna simbioza mnogo različitih mikroorganizama opskrbljuje nas sa važnim prirodnim tvarima kao što je vitamin B12.
Istovremeno, između brojnih mirnih bakterija, tu je uvijek nekoliko nestašnih, koje nas mogu učniniti bolesnima. U ovoj situaciji, čak i prije nego patogeni mikrobi zauzmu naše tijelo, mehanizam koji je pušten u rad djeluje potpuno neovisno o klasičnim imunološkim obrambenim sustavima. Biokemijska istraživanja na LIMES institutu sa sveučilišta u Bonnu su pokazala na vinskim mušicama, ali isto tako i na ljudskom tkivu, da je ovaj ovaj prirodni imunološki obrambeni sustav izravno povezan sa metaboličkim stanjem preko inzulinskog signalnog puta.
Ako nismo jeli duže vrijeme ili smo se duže penjali stepenicama, energetski nivo naših stanica pada a s tim i nivo inzulina. Israživači iz Bonna su sada otkrili da se u slučaju niskog nivoa inzulina aktivira FOXO transkripcijski faktor. Transkripcijski faktor može uključiti ili isključiti gene. FOXO uključuje gene za proteine imunološke obrane kada je potrebna energija. Ovi antimikrobni peptidi (AMP) - ne miješajmo ih sa antitijelima - se naknadno izbacuju iz tjelesnih stanica. Oni uništavaju moguće patogene otapajući im staničnu stijenku.
FOXO i geni za antimikrobne peptide koji ih uključuju, javljaju se u gotovo svim skupinama životinja. Upravo zato istraživači vjeruju da se izravna povezanost između hranidbenih namirnica i imunološke obrane vjerojatno razvila u ranim stadijima evolucije metazoa.
Istraživanja biologa iz Bonna mogla bi imati kliničku važnost. Velik broj učestalih bolesti, kao što su dijabetes tipa II ili pretilost (debljina), rezultat su povećanog unosa kalorija. Nadalje, ovakve bolesti su popraćene povećanom upalom graničnog tkiva, poremećenim imunološkim sustavom i prekomjernim smanjenjem životnog vijeka."Naši rezultati pokazuju novu startnu točku za razumijevanje ovih bolesti", kaže profesor Joachim Schultze sa LIMES instituta, koji je također uključen u istraživački projekt, piše znanost.com.
Sljedeće na što će se koncentrirati znanstvenici na LIMES je odnos između uzimanja kalorija i životnog vijeka. Ispitivanja na nematodima, vinskim mušicama i miševima su pokazala da smanjeno uzimanje kalorija može produžiti životni vijek. Profesor Hoch kaže: "Sad želimo saznati je li ovo slijed FOXO-ovisnog poboljšanja funkcija barijere prirodnog imunološkog sustava."
SERVISNE INFORMACIJE
Magla mjestimice smanjuje vidljivost u Lici i Gorskom kotaru. Posebice na dionicama autocesta: A1, između tunela Mala Kapela i Sveti Rok, te A6 Rijeka-Zagreb, od Bosiljeva do Kikovice. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski.
.jpg "Prvi hrvatski satelit u orbiti")
.jpg "Birate boju za zidove?")
.JPG "Ljetno trovanje hranom")
.jpg "Blatobran!")
.jpg)
isprintaj članak
pošalji prijatelju 
.JPG)
SERVISNE INFORMACIJE
