Samo dan nakon što su Talijani strahovali od potresa, a katastrofu na koncu doživjeli stanovnici Lorce na jugu Španjolske u Zagrebu je održana promocija karata seizmičkog hazarda cijele regije. Podaci kolika su moguća gibanja tla kod potresa rezultati su projekta koji je financirao NATO i u kojem je osim Hrvatske sudjelovala i Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Makedonija, piše vecernji.hr.

Ugrožene lokacije

– Nove su karte potvrdile da je cijeli priobalni dio Hrvatske kada su u pitanju potresi ugrožen, a neki lokaliteti posebice, poput šireg dubrovačkog i riječkog područja. Treći najugroženiji dio je onaj zagrebački – objasnio je Vlado Kuk, rukovoditelj Seizmološke službe Hrvatske.

Iz karata se također mogu iščitati i maksimalne magnitude potresa koji bi mogli pogoditi najugroženije lokalitete pa se tako zna da je na zagrebačkom području moguć maksimalan potres od 6,5 stupnja po Richteru, na riječkoj području moguć je potres od 6,3, a na dubrovačkom od čak 7,5 stupnjeva po Richteru. Ovi podaci osnova su i za daljnje projektiranje i građenje posebice objekata poput bolnica, škola, vrtića,...

Kada se gleda ostatak regije najugroženija je Albanija, posebice njezin priobalni dio, a slična je situacija u Crnoj Gori. U principu sva priobalna područja su više ugrožena, a kako se ide prema sjeveru ugroženost od potresa opada.

Osim karata vrijednost projekta je i u činjenici da je nakon više od 20 godina povezao zemlje iz regije koje će sada razmjenjivati seizmološke informacije.

– Potpisali smo protokol o suradnji koji se već primjenjuje i koji doprinosi kvaliteti seizmološkog monitoringa na području Zapadnog Balkana–kaže Branislav Glavatović, direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore. Isto tako zahvaljujući projektu koji je započeo prije tri i pol godine Hrvatske je proširila svoju mrežu seizmoloških postaja. Prije projekta imali smo ih sedam. Danas ih je 13.

– Od NATO-a smo kroz projekt dobili dva akcelerometra koji bilježe jake potrese i pet seizmografa koji bilježe sve pojave i koji su na Brijunima, Dugom Otoku, Žirju, a dva će uskoro na Lastovu i Palagružu. Pa je broj postaja povećan za pet. No to je i dalje premalo za Hrvatsku– napominje Kuk.

Da bi se zadovoljile današnje potrebe Hrvatska, koja se godišnje “protrese” više od 1000 puta, trebala bi, dodaje, imati barem 30 postaja koliko ih je otprilike u Sloveniji.

R-1.hr