U istraživanju provedenom na više od 6000 osoba u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i SAD-u, više od tri četvrtine ispitanika u Francuskoj i Italiji (78 posto) te većina Španjolaca i Nijemaca (61 posto) te Amerikanaca (55 posto) i Britanaca (52 posto), slaže se u jednom - u posljednje tri godine kupovna moć građana se smanjila.

Osim toga, 62 posto Talijana i većina Francuza (54 posto), požalila se i na značajnije smanjenje kupovne moći. Većina Nijemaca (74 posto), Francuza (69 posto) i Španjolaca (56 posto) te dvije trećine Talijana, Amerikanaca i Britanaca navelo je da su nezadovoljni mjerama koje su njihove vlade do sada učinile u svrhu poboljšanja kupovne moći.

S druge strane, tek je po 10 posto ispitanika u svakoj državi navelo da su zadovoljni onim što su njihove vlade učinile kako bi poboljšale standard građana.

Podaci o kupovnoj moći u EU europske statističke agencije Eurostat pokazali su da se kupovna moć građana u članicama EU u lipnju kretala od 38 posto europskog prosjeka do čak 276 posto iznad prosjeka.

Najveća kupovna moć građana zabilježena je u Luxembourgu, gdje je BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći bio spomenutih 276 posto veći od prosjeka EU. Prema tim podacima, kupovna moć u Hrvatskoj iznosila je samo 55 posto prosjeka građana EU što je bilo više od nekih članica, poput Poljske, Rumunjske i Bugarske.

Iako Hrvatska nije bila uključena u istraživanje američke tvrtke, negativan trend pada kupovne moći bilježi se i kod nas. Rezultati Hendalovog istraživanja iz lipnja pokazali su da je gotovo petina hrvatskih građana u ovoj godini osjetila bitno pogoršanje financijske situacije.

Još u srpnju, Ekonomski institut u Zagrebu je u svojoj publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly procijenio da će snažnija inflacija i rast kamatnih stopa pridonijeti ublažavanju rasta osobne potrošnje na 3,9 u 2008. i 4,1 posto u 2009. godini.

  Najveća kupovna moć građana zabilježena je u Luxembourgu

Na usporavanje osobne potrošnje, prvenstveno zbog rasta cijena, u kolovozu ove godine upozorilo je i istraživanje koje je proveo centar GfK. U košarici robe široke potrošnje podijeljene u tri podgrupe tada je zabilježen pad količine kupljenih proizvoda u kategoriji "osnovnih prehrambenih proizvoda" (mlijeko, jestivo ulje, kava...) za 12,5 posto te rast cijena tih proizvoda za 12 posto.

U grupi "higijenskih proizvoda" zabilježeni rast cijena iznosio je čak 20,3 posto, dok je pad kupljene količine proizvoda iznosio 10,4 posto. Cijene "neesencijalnih proizvoda" (instant kava, sokovi, vode, ledeni čaj, fermentirani mliječni proizvodi...) pak narasle su za 8,4 posto, što je potrošnju tih proizvoda bilo smanjilo za 11,6 posto.

MojPosao.hr