Čovjek
je oduvijek tragao za načinima kojima bi objasnio neshvatljive prirodne
pojave. Ako ih nije uspio razjasniti na objektivan način, koristeći se
često eksperimentalnim metodama ili čistim zapažanjem, onda im je
pridavao transcendentalan, magičan karakter. Kao produkt su ljudskoga
neznanja u stalnoj potrazi za opipljivim „krivcem“ i uzročnikom tih
neobjašnjivih fenomena stvarani tijekom povijesti brojni mitovi i
legende. Među poznatim legendama značajno mjesto zauzimaju one o
vampirima, zombijima i mumijama koje se vraćaju u život. U pozadini se
tih legendi i priča nalazilo ljudsko neznanje o poslijesmrtnim procesima
koji dovode do raspadanja tijela i organske tvari. Cilj ovoga
predavanja jest ponuditi prikaz takvih mitova i legendi uz objektivna
objašnjenja koja danas nudi znanstveno područje forenzičke tafonomije.
Forenzička tafonomija je subdisciplina forenzičke antropologije koja se
bavi otkrivanjem mehanizama raspadanja ljudskoga tijela. Posjetitelji će
čuti o osnovnim procesima koji teku u ljudskom organizmu nakon njegove
smrti, onima koji pridonose očuvanju mekih tkiva tijela i nakon nekoliko
stoljeća te onima koji su zapravo uvjetovali nastanak i širenje
opisanih legendi na našem, ali i drugim zemljopisnim područjima.
Anja Petaros
diplomirala je medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci
2009. godine. Zaposlena je kao znanstveni novak na Zavodu za sudsku
medicinu i kriminalistiku, gdje se bavi forenzičkom antropologijom i
tafonomijom. U svoja područja interesa ubraja i seksualni dimorfizam
kraniofacijalnoga kompleksa. Završila je veći broj edukacijskih
programa iz područja forenzičke antropologije i tafonomije pri
Forenzičkom antropološkom centru (FAC) Sveučilišta u Knoxvilleu (SAD),
Američkoj Akademiji Forenzičkih znanosti (AAFS) i Forenzičkom
antropološkom društvu Europe (FASE), čiji je aktivni član. Osim
područjem forenzičke antropologije, bavi se i poviješću medicine (gdje
se posebno zanima za mumije kao biokulturološki fenomen) te je član
uredničkog odbora međunarodnoga časopisa iz povijest medicine AMHA i
hrvatski delegat u Međunarodnom društvu za povijest medicine (ISHM).
SERVISNE INFORMACIJE
Magla mjestimice smanjuje vidljivost u Lici i Gorskom kotaru. Posebice na dionicama autocesta: A1, između tunela Mala Kapela i Sveti Rok, te A6 Rijeka-Zagreb, od Bosiljeva do Kikovice. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski.