Sljedeći put kad budete iz sveg glasa psovali na vozača koji ispred vas krivuda cestom, odmah se zaustavite.Naime, jadni čovjek si jendostavno ne može pomoći, objavili su u srijedu američki znanstvenici, a piše javno.hr.

Riječ je o genu koji kontrolira protein pod imenom BDNF ( brain-derived neurotrophic factor) koji, između ostalog, igra važnu ulogu kod pamćenja, ali i regulaciji metabolizma glukoze te vrlo vjerojatno utječe na dužinu života.

Ta studija mogla bi objasniti zašto postoji toliko loših vozača na cestama jer oko 30 posto Amerikanaca ima tu varijantu gena.

Vozači s mutiranim genom puno lošije voze

- Ovi ljudi rade pogreške od samog početka, a nakon nekog vremena sve više zaboravljaju ono što su naučili - rekao je dr. Steven Cramer sa Sveučilišta California Irvine, inače voditelj ovog projekta. Cramer i njegov tim testirali su 29 ljudi, od čega je 22. bez te varijante gena i sedam osoba koje su ga imale.

Tražili su od ispitanika da voze 15 krugova na simulatoru te da nakon tjedan dana ponove zadatke. Na njihovo iznenađenje, otkrili su kako su vozači koji imaju mutirani gen prošli na testovi mnogo gore i to upravo zbog proteina BDNF koji utječe na memoriju.

Ono što je najzanimljivije, istraživači zapravo nisu tražili uvid u vještine vožnje, no sad su se 'zagrijali' na daljnja istraživanja vezana uz vožnju i gene.

- Volio bih zati genetiku ljudi koji umaju prometne nesreće. Zanima me je li veći postatak nesreća kod onih ljudi koji imaju mutirani genetski kod - kazao je Cramer.