Sljedeći put kad budete iz
sveg glasa psovali na vozača koji ispred vas krivuda cestom, odmah se
zaustavite.Naime, jadni čovjek si jendostavno ne može pomoći, objavili
su u srijedu američki znanstvenici, a piše javno.hr.
Znanstvenici su tražili od ispitanika da voze 15 krugova na simulatoru
te da nakon tjedan dana ponove zadatke. Na njihovo iznenađenje, otkrili
su kako su vozači koji imaju mutirani gen prošli na testovima mnogo
gore i to upravo zbog proteina BDNF koji utječe na memoriju
U
svome istraživanju znanstvenici su došli do saznanja kako ljudi koji
imaju određenu varijantu gena prolaze 20 posto lošije na testovima
vožnje nego ljudi koji nemaju taj određeni DNK kod.
Riječ je o genu koji kontrolira protein pod imenom BDNF (
brain-derived neurotrophic factor) koji, između ostalog, igra važnu
ulogu kod pamćenja, ali i regulaciji metabolizma glukoze te vrlo
vjerojatno utječe na dužinu života.
Ta studija mogla bi objasniti zašto postoji toliko loših vozača na cestama jer oko 30 posto Amerikanaca ima tu varijantu gena.
Vozači s mutiranim genom puno lošije voze
- Ovi ljudi rade pogreške od samog početka, a nakon nekog vremena
sve više zaboravljaju ono što su naučili - rekao je dr. Steven Cramer
sa Sveučilišta California Irvine, inače voditelj ovog projekta. Cramer
i njegov tim testirali su 29 ljudi, od čega je 22. bez te varijante
gena i sedam osoba koje su ga imale.
Tražili su od ispitanika da voze 15 krugova na simulatoru te da
nakon tjedan dana ponove zadatke. Na njihovo iznenađenje, otkrili su
kako su vozači koji imaju mutirani gen prošli na testovi mnogo gore i
to upravo zbog proteina BDNF koji utječe na memoriju.
Ono što je najzanimljivije, istraživači zapravo nisu tražili uvid u
vještine vožnje, no sad su se 'zagrijali' na daljnja istraživanja
vezana uz vožnju i gene.
- Volio bih zati genetiku ljudi koji umaju prometne nesreće. Zanima
me je li veći postatak nesreća kod onih ljudi koji imaju mutirani
genetski kod - kazao je Cramer.
R-1.hr