Posebno ljeti treba dobro prati voće, povrće i salatu koko bi se odstranila moguća zagađenja i eventualno prisutni insekti. A sva hrana mora biti termički dobro obrađena - dovoljno kuhana i pečena.

Prvi simptomi trovanja hranom obično su proljev i povraćanje, s općim znakovima ili bez njih (prvenstveno temperatura, bolovi u trbuhu, opća slabost). Većina tih poteškoća prolazi i bez primjene kompliciranih liječenja, a prva je pomoć nadoknada tekućine.

Pri problemima lakših trovanja hranom, potrebno je par dana unositi dovoljno čaja (kamilica, šipak), a potom započeti s lakšim obrocima. Većina pacijenata rado prihvaća juhe (domaće ili polugotove juhe iz vrećice), što je dobar način nadoknade minerala. Potom slijede prekuhana riža i mrkva te pire od krumpira i bijelo meso.

U slučaju teže komplikacije dolazi do prodora bakterija u krv (bakterijemija), upale jetre (hepatitis), upale pluća, upale moždanih ovojnica, paralize (motorička slabost mišića), što zahtjeva ambulantno ili bolničko liječenje.

Kako se zaštiti?
1. Ne ostavljati hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata
2. Pravilno je pohraniti
3. Pravilno je termički obraditi
4. Odvojiti kuhane od sirovih namirnica - vrlo često dolazi do prijenosa mikroorganizama s jedne namirnice na drugu
5. Održavanje čistoće ruku, svih površina i pribora
6. Ako na put nosite zalihe svježih i kvarljivih namirnica, treba ponijeti sa sobom dva ručna hladnjaka: jedan za namirnice koje će se svakodnevno konzumirati i jedan za namirnice koje će se postupno trošiti.
7. Sendviče koji cijeli dan stoje na suncu nije pametna ideja pojesti

Što je najsklonije kvarenju?
1. Mlijeko i mliječni proizvodi - posebno ako se prodaju na štandovima
2. Jaja
3. Meso
4. Namirnice koje sadrže sirove sastojke ili namirnice koje nisu dovoljno termički obrađene poput kremšnita.

Upotreba prijenosnog hladnjaka
Visoke temperature i visoki stupanj vlažnosti po definiciji su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija uzročnika trovanja hranom. Konzumiranje bilo koje hrane koja više sati stoji na suncu nikako nije pametna ideja. Kod dužeg boravka na otvorenom, savjetuje se hranu direktno iz hladnjaka ili zamrzivača prebaciti u ručni hladnjak i obložiti smrznutim ulošcima za hladnjak. Ručni će hladnjak duže zadržavati hladnoću ako se u njega stave prethodno zamrznute namirnice i ako je u potpunosti ispunjen. Preporučuje se da se piće i namirnice ne stavljaju u isti hladnjak kako bi se izbjeglo opetovano otvaranje hladnjaka. Na otvorenome, treba paziti da hladnjak stalno bude u hladu.

Savjete za što sigurnije i ugodnije ljetovanje pružila je dr. Snježana Permozer Hajdarović, liječnice obiteljske medicine iz Kotoribe.

R-1.hr/net.hr