Ponajbolji svjetski izvor za financijske prilike i neprilike pitao se u nedjelju je li globalno tržište spremno za 'kapitulaciju' koja bi podrazumijevala 'masovno čišćenje', a potom i oporavak globalne ekonomije.

Kako prenosi portal javno.hr, u svojoj analizi Reuters kao ključni faktor što sprječava paničnu rasprodaju dionica koja bi 'očistila staje' navodi pokušaje vlada da spase banke i ekonomiju.

- Moramo unutar jednog dana vidjeti pad vodećih indeksa od sedam ili osam posto i u velikom obujmu, i tada povratak na razinu koja bi trgovanje približila nuli dok se kupci vraćaju u utrku – tumači Phillippe Gijsels, strateg iz Fortisa u Bruxelles.

- Umjesto toga, mi imamo nešto nalik kineskoj metodi mučenja vodom i izostanak 'masovnog čišćenja'. Vlade i centralne banke budno paze na burze i tako investitorima nude tračak nade koja nije dovoljna da podigne tržišta, ali je dovoljna da spriječi masovnu rasprodaju.

Stoga, da bi se dogodila 'kapitulacija', tržišta moraju biti na udaru velike, izrazito negativne vijesti, a da bi nakon ove uslijedio oporavak, cjelokupna financijska okolina mora biti u boljem stanju no što je to slučaj sada, objašnjava Gijsels.

- Mi moramo vidjeti događaj koji će šokirati svakoga – propast neke od velikih američkih banaka ili 'bankrot' jedne od zemalja u Europskoj uniji – mišljenje je Marka Bona, menadžer fondova u kanadskom financijskom divu Canada Life.

Bon vjeruje da prije 'kolapsa koji mora prethoditi usponu' treba dočekati niz pozitivnih faktora što uključuje povratak samouvjerenosti, kako kod kupaca tako kod vlasnika privatnih biznisa. No prije svega investitori moraju steći uvjerenje da su profiti kompanija dodirnuli dno dna.

- Mi bismo imali snažnu rasprodaju kada bi se dogodio takav šokantan događaj, a nakon njega bi uslijedio zaokret. Ljudi bi preokrenuli svoje kratkoročne pozicije i krenuli u zajedničko kupovanje – rekao je Bon.  

Reuters potom navodi porazne financijske pokazatelje (MSCI World Indeks) koji ukazuju da je trenutačna situacija neodrživa i da samo produljuje agoniju u kojoj tržišta ne mogu očekivati ništa drugo nego status quo u kojem se nižu 'manji padovi' koje prate 'slabašni oporavci'.

- Ništa se ne može nazrijeti na investicijskom obzoru kada govorimo o cjelokupnom tržištu, ne postoji nikakav obujam dugoročnih investitora, mi jednostavno ne vidimo ništa što bi moglo potaknuti onakav trend kakav trebamo – tok novog novca ne postoji – zaključuje Bon. 

Reuters se potom pita može li se odigrati 'katastrofalan događaj' koji će potaknuti kapitulaciju ili će vlade reagirati dovoljno brzo da ga spriječe?

Prema analizi, vlade u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Irskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Švicarskoj već su pokazale svoju spremnost da priskoče u pomoć vlastitim posrnulim financijskim institucijama, baš kao i spremnost da spriječe propast banaka.

Centralne banke diljem svijeta srezale su svoje interesne stope u potezu koji bi trebao revitalizirati ekonomiju, a pojedini analitičari očekuju i čisto kvantitativne mjere kakvo su tiskanje novca ili otkup (neprofitabilne) imovine od banaka.  

Međunarodni monetarni fond, Europska unija i Svjetska banka već su spriječile 'kapitulaciju' kada su odobrile 25.1 bilijuna dolara težak paket ekonomske pomoći koji je krajem prošle godine spriječio ekonomski krah Mađarske, što pokazuje da su multilateralne agencije spremne reagirati u slučaju da pojedina zemlja zapadne u nepremostive poteškoće.

No, Standard & Poor indeks je koncem veljače objavio da očekuje veći broj potencijalnih 'bankrota' čiji su razmjeri nacionalnog karaktera. Izvještaj je posebno istakao Ukrajinu, no zabrinjavajući podaci vrlo neugodno ukazuju na 'posebno problematičnu' istočnu europu.

Kao posljedica navedenog, sve veći broj analitičara 'osjeća' kako je 'kapitulacija' izgledna.

- Moje je mišljenje da su šanse da se to dogodi 60-40 – zaključna je riječ koju je za Reuters ponudio Mike Lenhoff, glavni strateg u britanskom Brewin Dolphinu.

R-1.hr

Foto:javno.hr