Trgovački lanci ne bilježe pad prodaje, štoviše, tvrde neki, prodaja je u porastu. Ipak, zbog psihoze krize, građani su oprezniji prilikom kupnje, pa se sve više odlučuju na akcijsku kupnju i trgovačke marke, javlja net.hr.U posljednja dva mjeseca u većini trgovačkih lanaca nisu zabilježili pad prodaje, ali trgovci primjećuju promjene kupovnih navika u smislu veće zainteresiranosti za robne marke, akcije ili sniženja.

"U Lidlu nije zabilježena manja posjećenost građana, kao ni pad prometa. Naprotiv, zabilježen je konstantni rast prometa. Za sada nema promjena u potrošačkim navikama kupaca", stoji u odgovoru Lidla, koji je prije desetak dana obznanio da će u 2009. otvoriti 200 novih radnih mjesta, te da je svojim zaposlenicima digao plaće.

Kako se njihov cjelokupni koncept bazira na asortimanu vlastitih robnih marki, zadovoljni su rastom prometa, pa pretpostavljaju da je potražnja za robnim markama porasla.

Iz Konzuma su za Net.hr potvrdili da u prva dva mjeseca 2009. nisu zabilježili pad prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Ovim putem možemo potvrditi da je tijekom protekla dva mjeseca evidentan rast prodaje osnovnih namirnica za pripremu jela za više od 20%. Ujedno, proizvodi iz neprehrambenog asortimana, kao što su mali kućanski aparati, suđe i posuđe, kućanski tekstil, bilježe manji rast od prosjeka", kažu u Konzumu.

Isti je slučaj i s Billom, gdje kažu da su rezultati poslovanja u prva dva mjeseca ove godine u okvirima planiranih, tako da ne mogu govoriti o padu prodaje.

Pad prodaje, dodaju, zabilježen je kod svježeg kruha i peciva, no tome nije razlog kriza i smanjena kupovna moć građana već neradna nedjelja. Kako pekarnice rade i nedjeljom, a kupci su navikli konzumirati svježi kruh, subotom ne kupuju veće količine kruha za dva dana budući ga mogu kupiti i nedjeljom u specijaliziranim trgovinama.

 

R-1.hr

Iz Mercatora pak kažu da se osjete promjene u ponašanju kupaca.

Naime kupci postaju otvoreniji za sve oblike akcija, popusta, projekte lojalnosti kojima skupljaju bodove i ostvaruju popuste, te prate cijene u lecima.

Drugi pokazatelj tih promjena je primjetan rast prodaje proizvoda trgovačke marke, ističu u Mercatoru.

"Udio robne marke raste po svim regijama, a najveći rast u usporedbi s ostalim regijama ima Slavonija. Udio robne marke u ukupnoj prodaji u toj regiji je oko 7% i konstantno raste."

No ipak, kupujući trgovačke marke, prateći sniženja i akcije, građani su ipak odlučili malo smanjiti potrošnju, možda ne toliko na prehranu, koliko na robu široke potrošnje. Što će biti u idućem razdoblju, tek možemo nagađati.

Zadnje istraživanje GfK pokazuje da građani u idućih godinu dana očekuju porast cijena, a mali dio njih, samo 13 posto, nada se boljoj financijskoj situaciji.

"Kako će tko trošiti u vrijeme krize ipak ovisi o tome kakav nam je materijalni status", kaže Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH.

"Kriza se na kupovne navike građana odražava tako da se više u marketima kupuju robne marke i proizvodi na sniženju ili akciji. Također se kupuje i više konzervirane hrane, posebice voće i povrće, a građani manje kupuju gotovu hranu koja se može pronaći u trgovačkim lancima i sve se više okreću pripremanju hrane kod kuće."

Zanimljivo je, kaže Švigir, da se primjećuje veća kupnja suhomesnatih proizvoda, posebno kod umirovljenika, koji često znaju kupiti 20 dag salame i pola kruha, što predstavlja jeftin obrok.

Dodaje da u kriznim vremenima građani smanjuju kupnju proizvoda za dom, odnosno općenito potrošnih stvari za opremanje doma. Razlog tome je prije svega strah od plaćanja kredita, što se pak odražava negativno na gospodarstvo.

Prema statističkim podacima za siječanj 2009., u odnosu na prosinac 2008. godine najveći pad prometa zabilježen je u prometu namještaja i opreme za kuću, knjiga, izdavaštvu, jednim dijelom prodaji motornih vozila, motocikala.

Najveći pad zabilježen je kod prodaje luksuznih satova i nakita. Promet su najviše sačuvale ljekarne, trgovine motornih dijelova, dok je promet prehrambenim artiklima negdje na samoj sredini.

Gospodarski savjetnik NHS-a Goran Bakula pak kaže da su inače siječanj i veljača, kako kod nas, tako i u Europi, mjeseci u kojima se manje troši upravo jer su se građani istrošili za Novu godinu.

"Vlada psihološki osjećaj nesigurnosti, ljudi su oprezniji pa ne kupuju neke veće stvari", kaže Bakula o utjecaju krize na potrošnju građana.


R-1.hr