Socijaldemokrat Josip Juratović potječe iz Hrvatske, a u Njemačku je došao kao dječak, prenosi portal dnevnik.hr. Oko dva milijuna njemačkih doseljenika s područja bivšeg Sovjetskog Saveza i drugih istočnoeuropskih država u novom Bundestagu uopće nema svoje ljude.

Serkan Tören u Bundestag je ušao preko liste Liberalne stranke. On se želi zalagati za pravno izjednačavanje osoba migrantskog podrijetla: 'Ista prava u školi, u obrazovnom procesu. Obrazovanje je za našu djecu vrlo važno. Moramo se prije svega posvetiti poboljšanju predškolskog obrazovanja.'

'Stranci' ne vjeruju stranci Angele Merkel

 

U 17. sazivu Bundestaga naći će se više migranata nego u prošlom mandatu. Po mišljenju politologa Andreasa Wüsta njih je ipak - premalo. Kad se radi o vladajućoj CDU (Kršćansko-demokratska unija) kancelarke Merkel, stranci s izraženom kršćanskom tradicijom, mnogi njemački muslimani očito još uvijek osjećaju određenu nelagodu. Njemački 'stranci', osim toga, do danas CDU-ovcima nisu oprostili njihov otpor ideji uvođenja dvostrukog državljanstva.

Nepovjerenje prema CDU-u gaje i mnogi zastupnici migranti. Ekin Deligöz (Zeleni) od nove vlade očekuje napredak u politici prema strancima i ne sumnja da će oporba s novim kabinetom voditi žestoke političke obračune oko te problematike.

Njemačke stranke općenito slabo reagiraju na promjene strukture društva. A te se promjene ne oslikavaju u njihovim kadrovskim križaljkama. Stranačke baze rijetko podržavaju 'inozemne' kandidate ili podcjenjuju potencijal koji bi u politiku mogli unijeti upravo ljudi koji potječu iz nekih drugih kultura.

Šef Zelenih Cem Özdemir (potječe iz Turske) danas je jedini političar s migrantskim korijenima na nekoj važnijoj dužnosti. Kako je pokazala jedna prošlogodišnja studija Instituta Max Planck, razlog slabe zastupljenosti doseljenika u Bundestagu je opća društvena klima koja očito ne pridaje velik značaj istim pravima za sve građane Njemačke. Za to je krivo i nezanimanje velikih stranaka za integraciju 'stranaca' u politički život. Jedine dvije stranke koje su podržale ideju da na političkoj sceni smiju biti aktivni i njemački građani s inozemnom putovnicom bili su Zeleni i Ljevica.

Studija Instituta Max Planck pokazala je da postoji još jedan poražavajući razlog za slabu zastupljenost doseljenika u politici. Radi se o 'dugoročnim strukturama moći (...) i strahu od negativnih reakcija birača na kandidate doseljenike'. Velike stranke za sada nisu učinile puno u pokušaju korekcije takve stvarnosti, piše portal dnevnik.hr.

 

R-1.hr

Foto: dnevnik.hr