Jezik kojim osoba govori može utjecati na način na koji misli o drugima, pokazalo je istraživanje provedeno na izraelskim Arapima koji tečno govore i arapski i hebrejski. Intenzitet osjećaja pokazao se drugačijim.

Znanstvenici Shai Danziger sa Sveučilišta Ben-Gurion i Robert Ward sa Sveučilišta Bangor iskoristili su napetost između Arapa i Židova kako bi istražili utječe li jezik kojim studenti govore na negativne ili pozitivne asocijacije prema Izraelcima ili Arapima.

Pokazalo se da se izraelski Arapi pozitivno vežu s vlastitim narodom slabije ukoliko test rješavaju na hebrejskom nego kad su testirani na arapskom jeziku. Naime, većina Arapa u Izraelu arapski priča kod kuće, a hebrejski obično počnu učiti u osnovnoj školi, piše net.hr. Testirane osobe u ovoj studiji bili su Arapi koji tečno govore oba jezika i studiraju na sveučilištima na kojima je službeni jezik hebrejski.

Studenti su prošli kompjuterski test poznat pod imenom implicitni test asocijacije kojim se često proučavaju predrasude. Na kompjuterskom ekranu pojavila bi se riječ, a studenti su morali stisnuti tipku koja riječ označava kao pozitivnu ili negativnu što su god brže mogli. Ovo je gotovo automatski zadatak tako da osoba gotovo da i nema vremena za razmišljanje.

Negativne asocijacije povezane sa židovskim imenima i pozitivne povezane s arapskim isti studenti snažnije su izražavali ukoliko su isti test prošli na arapskom nego dok su govorili hebrejski.

"Jezik kojim govorimo može promijeniti način na koji razmišljamo o drugim osobama", kaže Ward, koji je rezultate istraživanja objavio u časopisu Psychological Science.

I sam Danziger tečno govori hebrejski i engleski, koji je učio kao dijete.

"Tečno govorim dva jezika i mislim da doslovno drugačije reagiram na hebrejskom nego na engleskom. Na engleskom razmišljam na pristojniji način nego na hebrejskom. U različitom okruženju ljudi očito mogu pokazivati različite verzije svoje osobnosti", zaključio je.

R-1.hr