Dizajneri robota ljubimaca vode neprestanu bitku s potrošačima kako bi pružiti zabavne i realistične visokotehnološke uređaje ili gadgete koji na ljudsku interakciju odgovaraju sve preciznijim načinima, oponašajući ponašanje stvarnih kućnih ljubimaca životinja ili čak ljudi.

Istraživači u Tajvanu proučavaju novi dizajn kojim bi se moglo doći do razvoja robota s vizualnim modulom koji bi jednog dana mogao raspoznavati ljudske izraze lica i reagirati na odgovarajući način. Dio problema je da dizajn robota traje dugo, a potrošački životni ciklus bilo kojeg proizvoda je vrlo kratak.

Štoviše, fiksni prototipi i ponavljajuće ponašanje kod domaćih robota za zabavu više ne zanima sofisticirane korisnike. Oni danas očekuju da će njihovi roboti kućni ljubimci biti gotovo jednako dobri kao i "roboti" koje vide u 3D filmovima i igricama.

Istraživači, Wei Po-Lee, Tsung-Hsien Yang i Bingchiang Jeng na nacionalnom Sveučilištu Sun Yat-sen u Kaohsiungu, sada su se okrenuli neuronskim mrežama kako bi im one pomogle razbiti ciklus ponavljajućeg ponašanja robota igračaka i usaditi im gotovo emocionalne reakcije na interakcije.

Njihov pristup bi im trebao omogućiti da konstruiraju robota kućnog ljubimca s emocijama mnogo brže nego što to omogućava trenutni dizajn i izrada prototipa.

Izrada potpuno autonomnih umjetnih bića s inteligencijom nalik na ljude je vrlo dugoročni cilj robotike i informatike. Na putu do takvih strojeva, razvijaju se uređaji za kućnu zabavu i poslove kao što su Tamagotchi digitalni kućni ljubimci i kućni roboti igračke kao što je Aibo, robotski pas, pa čak i Roomba, robotski usisavač. Istovremeno, kultura popularne znanstvene fantastike podigla je očekivanja potrošača.

Postoje tri glavna problema koja se razmatraju u proizvodnji robota, objašnjavaju istraživači. Prvi je vezan za izgradnju odgovarajuće upravljačke arhitekture pomoću koje se robot može suvislo ponašati. Drugi je vezan za razvoj prirodnih načina interakcije robota s osobom. Treći je problem vezan za ugradnju emocionalnih reakcija i ponašanja u računalo robota.

Istraživači se nadaju da će riješiti sva tri pitanja usvajanjem arhitekture zasnovane na ponašanju – uz korištenje neuronskih mreža - koja može omogućiti vlasniku robota ljubimca da preuredi uređaj da "uči" ili da se razviju nova ponašanja, a u isto vrijeme osigurati da robot ljubimac ispravno funkcionira u stvarnom vremenu.

Tim je testirao svoj teoretski okvir izradom robota kontrolora kako bi se uspješno obavili razni zadaci. Oni, i bezbroj drugih istraživačkih timova širom svijeta, trenutno rade na vizualnom modulu za robote. Tehnika još nije dovoljno zrela, ali se istraživači nadaju da bi u konačnici mogli izraditi robota ljubimca koji bi mogao prepoznati izraz lica svog vlasnika i možda i odgovoriti u skladu s tim. Takav razvoj ima velike implikacije za interaktivne uređaje, računala i funkcionalne robote budućnosti.

R-1.hr/znanost.com