Neizvjesnosti u vezi plana američke vlade za spašavanje krizom pogođene financijske industrije izazvale su prošloga tjedna na deviznim tržištima nervozu među ulagačima, što je negativno utjecalo na tečaj američke valute.

Tečaj dolara oslabio je u proteklih tjedan dana 0,8 posto prema euru, pa je tečaj europske valute u petak dosegnuo 1,461 dolar. Istodobno, američka je valuta pojeftinila 1,6 posto prema japanskoj, na 106,06 jena.

Tržišta su reagirala nervozno nakon što je američki predsjednik George W. Bush u izvanrednom televizijskom obraćanju naciji u srijedu upozorio da američkom gospodarstvu prijeti recesija.

Ulagači su s nestrpljenjem očekivali hoće li Kongres odobriti 700 milijardi dolara vrijedan plan koji će bankama omogućiti čišćenje bilanci od loših ulaganja u hipotekama osiguranu imovinu.

Još se ne zna kada bi, i po kojoj cijeni, američko ministarstvo financija trebalo početi kupovati loše kredite u okviru predloženog plana spašavanja.

Sve dok se ne bude znalo više pojedinosti, tržišni igrači neće moći agresivnije ni kupovati, ni prodavati dolar, kažu analitičari.

Tržišta su prvotno reagirala euforično na raniju najavu američkih vlasti da su spremne potrošiti na milijarde dolara kako bi preuzele problematičnu hipotekarnu imovinu iz banaka. No, u međuvremenu je prevladala neizvjesnost uslijed sve snažnijih zabrinutosti oko cijene, učinkovitosti i uopće šanse da taj plan dobije zeleno svjetlo od američkog Kongresa.

Američka središnja banka Fed u petak je zajedno s ostalim vodećim svjetskim središnjim bankama pokrenula novu inicijativu pomoći za stabilizaciju novčanih tržišta dok se američki zakonodavci bore oko Bushovog plana okončanja najteže financijske krize od Velike depresije 1930-ih godina.

Središnje banke pridodale su 13 milijardi dolara (8,8 milijardi eura) u posebni fond koji europske banke snabdijeva američkom valutom, povisivši tako ukupan raspoloživi iznos na 290 milijardi dolara. Pritom inzistiraju da se kriza rješava povećanjem likvidnosti a ne popuštanjem monetarne politike.

Međutim, sve je veći pritisak na središnje bankare diljem svijeta da smanje kamate jer rastu zabrinutosti oko šteta koje će ta kriza izazvati na gospodarske aktivnosti.