Mnogi ljudi tijekom života zapadnu u tešku depresiju, no znanstvenici smatraju da za to postoji i logično evolucijsko objašnjenje, jer depresija ima i neke pozitivne učinke, piše net.hr.
Depresija se na prvu čini kako evolucijski paradoks. Znanstvenici diljem svijeta procjenjuju da čak 30 do 50 posto ljudi u nekom životnom razdoblju ispunjava psihijatrijske kriterije teške depresije. Kako mozak igra glavnu ulogu u preživljavanju i reprodukciji vrste, evolucijom bi naš mozak trebao postati otporan na takve vrste ''kvarova''.
Mentalni poremećaji bi trebali biti rijetkost, no što je s depresijom?
Odgovor na to pitanje nude dvojica američkih znanstvenika Paul W. Andrews i J. Anderson Thompson, Jr., koji gledaju na depresiju kao na jednu od evolucijskih prednosti.
Depresivni ljudi intenzivno razmišljaju o svojim problemima i teško se koncentriraju na bilo što drugo. Brojne studije su pokazale da je njihov način promišljanja problema jako analitičan. Usredotočeni su na kompleksan problem koji razbijaju na manje dijelove i razmatraju jedan po jedan.
Analitički način razmišljanja zna biti jako produktivan. Kada se problem razbije na dijelove, postaje jasniji.
Tako se pokazalo da depresija blagotvorno djeluje na rješavanje složenih matematičkih zadataka. Ljudi koji su zapali u depresiju dok su rješavali složene probleme na testovima inteligencije imali su bolje rezultate.
Analitički način razmišljanja zahtijeva i niz neprekinutih misli, a depresija utječe na brojne promjene u tijelu koje pomažu ljudima da analiziraju svoj problem bez distrakcija. U dijelu mozga znanom kao ventrolateralni prefrontalni korteks neuroni moraju stalno biti aktivni kako bi se izbjegle bilo kakve smetnje.
I mnogi drugi simptomi depresije, kao što su izolacija i odbijanje hrane, također imaju smisla kad se gledaju iz perspektive u kojoj um želi izbjeći sve smetnje pri analizi problema.
Također se pokazalo da su depresivni ljudi mnogo bolji u rješavanju velikih socijalnih nedoumica. Koncentriranim i analitičnim promišljanjem sposobni su bolje odvagnuti koje su prednosti i mane njihovih odluka i postupaka.
SERVISNE INFORMACIJE
Magla mjestimice smanjuje vidljivost u Lici i Gorskom kotaru. Posebice na dionicama autocesta: A1, između tunela Mala Kapela i Sveti Rok, te A6 Rijeka-Zagreb, od Bosiljeva do Kikovice. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski.