Do 2050. godine svijet će morati proizvoditi 70 posto više hrane kako bi nahranio novih 2,3 milijardi ljudi kojih će tada, prema UN-ovim predviđanjima, biti 9,1 milijardu, ocijenila je u srijedu svjetska organizacija za hranu (FAO), piše javno.hr.
U svijetu ima dovoljno zemlje da se prehrani buduće stanovništvo, no velik dio te buduće obradive zemlje neuporabljiv je zbog kemijskih i fizičkih zapreka, endemskih bolesti, nepostojanja infrastrukture i drugih teškoća. - FAO je oprezno optimističan o potencijalu svijeta da nahrani stanovništvo do 2050. godine - rekao je Hafez Ghanem, zamjenik generalnog direktora FAO-a.
Organizacija sa sjedištem u Rimu sazvala je za 12. i 13. listopada Forum stručnjaka koji trebaju razmotriti strategije za budućnost.
Predviđa se da će do 2050. godine broj stanovnika sa sadašnjih 6,8 milijardi narasti na 9,1 milijardi, pretežito u zemljama u razvoju, što je velik porast u odnosu na sadašnju brojku.
Najveći rast stručnjaci predviđaju u subsaharskoj Africi i to 108 posto, odnosno 910 milijuna ljudi. Najslabiji rast bio bi u istočnoj i jugoistočnoj Aziji: 11 posto ili 228 milijuna ljudi. Da bi se to buduće stanovništvo nahranilo, poljodjelci će do 2050. godine morati proizvoditi milijardu tona žitarica više, 3 milijarde umjesto 2,1 milijarde danas.
Velik dio buduće obradive zemlje neuporabljiv zbog kemijskih i fizičkih zapreka
Proizvodnja mesa morat će porasti više od 200 milijuna tona i doseći 470 milijuna tona, navodi FAO. Rast će i potražnja za biogorivom, ovisno napose o cijeni energije i politikama pojedinih vlada. Proizvodnja hrane povećat će kroz 90-postotno povećanje prinosa.
No, za veću proizvodnju hrane trebat će povećati obradive površine za 120 milijuna hektara u zemljama u razvoju, napose u subsaharskoj Africi i Latinskoj Americi.
Predviđa se da će do 2050. godine broj stanovnika sa sadašnjih 6,8 milijardi narasti na 9,1 milijardi. Da bi se to buduće stanovništvo nahranilo, poljodjelci će do 2050. morati proizvoditi milijardu tona žitarica više, odnosno 3 milijarde umjesto 2,1 milijarde danas. U svijetu ima dovoljno zemlje da se prehrani buduće stanovništvo, no velik dio te buduće obradive zemlje neuporabljiv je zbog kemijskih i fizičkih zapreka, endemskih bolesti, nepostojanja infrastrukture i drugih teškoća.
Globalni izvori svježe vode dostatni su, ali nisu ravnomjerno raspoređeni, ističe FAO. Nestašice vode alarmantne su u nekim područjima, primjerice na sjeveru Afrike i jugu Azije.
Potrebe za vodom za navodnjavanje obradivih površina trebale bi se povećavati sporije, ali bi svejedno trebale porasti za 11 posto do 2050 godine, piše javno.hr.
R-1.hr |
.jpg "Prvi hrvatski satelit u orbiti")
.jpg "Birate boju za zidove?")
.JPG "Ljetno trovanje hranom")
.jpg "Blatobran!")
.jpg)
isprintaj članak
pošalji prijatelju 
.JPG)
SERVISNE INFORMACIJE
