U 2010. godini u prometu je poginulo 426 osoba, što je najniža brojka
smrtno stradalih osoba još od davne 1964. godine, kada su poginule 433
osobe. Osim toga, tom je brojkom dostignut, pa čak i premašen cilj
Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2006.-2010. od 10
smrtno stradalih na 100 tisuda stanovnika u 2010. godini, jer je stopa
smanjena na 9,7.
Uz brojne druge razloge, zasigurno je i ovaj obedavajudi završetak
godine potaknuo Hrvatsku da se uključi u Desetljede akcije sigurnosti
cestovnog prometa i da glavni cilj novog Nacionalnog programa za
razdoblje 2011.-2020. uskladi sa onim na svjetskoj i europskoj razini.
Pratedi zbivanja na svjetskoj pozornici, Vlada RH donijela je u travnju
2011. godine novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa
Republike Hrvatske 2011-2020 godine. Predstavnici MUP-a RH predstavili
su ga 11. svibnja u Zagrebu, na stručnom skupu prilikom promocije
globalne kampanje „Desetljeda akcije za sigurnost cestovnog prometa“,
koji je u suradnji sa Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u
Hrvatskoj i Hrvatskim zavodom za javno zdravstva organiziralo
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
Novi Nacionalni program donesen je za razdoblje od deset godina i
usklađen je sa 4. Akcijskim programom za sigurnost cestovnog prometa
zemalja članica EU i Desetljedem akcije Ujedinjenih naroda, te su u
njega implementirana svjetska i europska kretanja u području sigurnosti
cestovnog prometa.
Definirana je vizija Nacionalnog programa: drastično smanjenje svih
oblika stradavanja; te su utvrđeni njegovi ciljevi, od kojih je glavni
usklađen s europskim, a glasi: smanjiti broj poginulih osoba u
prometnim nesredama za 50 posto u odnosu na stanje u 2010. godini,
odnosno dostidi brojku od 213 poginulih osoba na kraju 2020. godine
Ovaj ambiciozan cilj je ostvariv ukoliko de dobiti stvarnu, a ne samo
deklarativnu, podršku najviših državnih tijela i pojedinaca i ukoliko
se u njegovu realizaciju uključe i institucije civilnog društva.
SERVISNE INFORMACIJE
Magla mjestimice smanjuje vidljivost u Lici i Gorskom kotaru. Posebice na dionicama autocesta: A1, između tunela Mala Kapela i Sveti Rok, te A6 Rijeka-Zagreb, od Bosiljeva do Kikovice. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski.
.jpg "Prvi hrvatski satelit u orbiti")
.jpg "Birate boju za zidove?")
.JPG "Ljetno trovanje hranom")
.jpg "Blatobran!")
.jpg)
isprintaj članak
pošalji prijatelju 
.JPG)
SERVISNE INFORMACIJE
