Svake se godine 22. svibnja obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u Hrvatskoj to je i Dan zaštite prirode. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, kao i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima tradicionalno taj dan organiziraju različite aktivnosti. Program u maksimirskom parku u Zagrebu namijenjen je posebno djec, piše hrt.hri.
Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na ugroženost biološke raznolikosti, ubrzano izumiranje vrsta i osiromašenje ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o tome je Konvencija o biološkoj raznolikosti. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti. Na snazi je od 1993., a 1997. Hrvatska je postala njezinom punopravnom strankom.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, slatkovodnih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 38.000, a pretpostavlja se da ih je znatno više - od 50.000 do više od 100.000.
U Hrvatskoj obitavaju mnoge vrste životinja ugrožene u Europi, primjerice smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup. Tu su i brojne biljke, primjerice runolist, gospina papučica, kockavica. Bogata biološka raznolikost mora, otoka i hridi s velikim brojem endema daje hrvatskom obalnom području međunarodnu važnost. Središta endemizma su i hrvatske planine, poput Biokova ili Velebita s jednom od najpoznatijih endemskih biljaka - velebitskom degenijom.
Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj mnoge su njezine sastavnice izrazito ugrožene. Na crvenom popisu navedeno je 1119 ugroženih vrsta.
SERVISNE INFORMACIJE
Magla mjestimice smanjuje vidljivost u Lici i Gorskom kotaru. Posebice na dionicama autocesta: A1, između tunela Mala Kapela i Sveti Rok, te A6 Rijeka-Zagreb, od Bosiljeva do Kikovice. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski.