UN-ova Organizacija za hranu i agrikulturu, FAO, još je 2006. godine upozorila da su banane pred izumiranjem i kako je velika vjerojatnost da naši praunuci više neće znati kakvog su okusa.

Uzrok nestanka banana je nedostatak raznolikosti. Naime, sve uzgajane sorte temelje se na vrsti cavendish, čiji su korijeni u Indiji. Zbog sječe šuma, pandemije gljivica crne sigatoke i nestanka divljih i autohtonih vrsta, nestaje i genetička baza koja bi omogućila bananama borbu za opstanak.

Zamislite sad ovo, na svijetu je sačuvana tek samo jedna jedina biljka sorte koja sadrži gen otpornosti na tu gljivičnu infekciju i nalazi se u botaničkom vrtu u Kalkuti. Zlobnici bi rekli možda jedemo posljednje primjerke te ukusne vrste voća.

UN-ova Organizacija za hranu i agrikulturu, FAO, još je 2006. godine upozorila da su banane pred izumiranjem i kako je velika vjerojatnost da naši praunuci više neće znati kakvog su okusa.

Osim što su izuzetno ukusne i omiljene, banane su i korisne. Prema nedavnom istraživanju provedenom među ljudima koji pate od depresije, mnogi od njih osjećali su se znatno bolje nakon što su pojeli bananu. Banana sadrži triptofan, vrstu bjelančevine koju tijelo pretvara u serotonin, a koji je poznat po tome da nas opušta, poboljšava nam raspoloženje i općenito se osjećamo sretnijima.

Banane sadrže tri prirodna šećera – saharozu, fruktozu i glukozu koji u kombinaciji s vlaknima organizmu daju trenutnu, krepku i hranjivu količinu energije. One sadrže visoke količine vitamina B koji je nužan za normalno funkcioniranje živčanog sustava, piše net.hr.

Banane su bogate kalijem, mineralom koji pomaže u normaliziranju otkucaja srca, šalje kisik u mozak i regulira količinu vode u tijelu. Kada smo pod stresom, naš se metabolizam ubrzava i tako se smanjuje razina kalija koju možemo povećati upravo bananom.

Zbog svog mekog sastava i glatkoće, banana se koristi i kao hrana kod poremećaja rada crijeva.

R-1.hr