Rezultati objavljeni u časopisu Science Expres pokazali su neočekivanu
raznolikost u zajednicama bakterija kod promatranih osoba, a
znanstvenici se nadaju da će njihov atlas tjelesnih bakterija
doprinijeti kliničkim istraživanjima, piše tportal.hr.
'Ovo je dosad najkompletniji pogled koji imamo na mikrobiološku stranu
nas samih. Na tome će naš tim i druge skupine moći nadograđivati svoja
saznanja', rekao je voditelj istraživanja dr. Rob Knight. 'Naš je cilj
otkriti što je normalno za zdravu osobu, a to će nam osigurati temelj
za daljnja istraživanja o tome kako pomoći oboljelima', dodao je.
Na ljudskom tijelu, prema procjenama, živi 100 trilijuna mikroba. Mnogi
od njih imaju važnu ulogu u održavanju fizioloških funkcija,
uključujući razvoj imunološkog sustava, pomoć u probavi i održavanju
zdravlja.
Stručnjaci su uzimali uzorke s tijela dobrovoljaca u razdoblju od tri
mjeseca, najčešće sat ili dva nakon tuširanja. Koristeći se najnovijim
metodama sekvencioniranja gena i računalnim tehnikama sastavili su
mikrobiološku mapu ljudskog tijela.
Bakterijske zajednice nisu samo znatno varirale od osobe do osobe, već
i znatno variraju od jednog dijela tijela do drugog te od pokusa do
pokusa. Znanstvenici su tako ustanovili da najmanje varijacija ima kod
bakterija pronađenih u usnoj šupljni, pod pazusima ili među nožnim
prstima, vjerojatno zato što žive u mračnom i vlažnom okružju.
Otkriveno je da na koži u području glave, uključujući čelo, nos, uši i
kosu, dominira jedan specifičan tip bakterija, no posve drugi na koži
na bokovima ili nogama. Zatim, bakterije imaju različitu duljinu života
na različitim dijelovima tijela.
'Imamo milijun pitanja. Zašto zdravi ljudi imaju toliko različite
zajednice mikroba? Rađamo li se s njima ili one evoluiraju? I koliko?',
rekao je dr. Noah Fierer.
Znanstvenici tvrde da bolje razumijevanje u varijacijama zajednica
mikroba omogućuje bolju potragu za genetskim biomarkerima bolesti, piše tportal.hr.
SERVISNE INFORMACIJE
Magla mjestimice smanjuje vidljivost u Lici i Gorskom kotaru. Posebice na dionicama autocesta: A1, između tunela Mala Kapela i Sveti Rok, te A6 Rijeka-Zagreb, od Bosiljeva do Kikovice. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski.
.jpg "Prvi hrvatski satelit u orbiti")
.jpg "Birate boju za zidove?")
.JPG "Ljetno trovanje hranom")
.jpg "Blatobran!")
.JPG)
isprintaj članak
pošalji prijatelju 
.JPG)
SERVISNE INFORMACIJE
