U 1999. godini cijena nafte kretala se na razinama od oko 16 američkih dolara za barel. U srpnju 2008. godine cijena barela sirove nafte dotaknula je svoj vrhunac na razini iznad 147 američkih dolara. Do kraja godine, većina razvijenih zemalja u svijetu je uplovila u recesiju, a cijena sirove nafte potonula je ispod 49 američkih dolara za barel. Suluda vožnja cijene nafte zbunila je i njene proizvođače i njene potrošače. Cijena je i dalje trostruko veća nego krajem prošlog desetljeća, ali je i trostruko manja od razine svojih vrhunaca od prije samo nekoliko mjeseci.

Što je utjecalo na kretanje cijene sirove nafte između 1999. i 2008. godine. Prvi čimbenik je rast gospodarstava Kine i Indije te razvoj njihove prerađivačke industrije. Sirova nafta je ipak oskudan resurs čiji kapaciteti su u kratkom roku konstanta, ne varijabla. Drugi čimbenik je nestabilnost zemalja proizvođača sirove nafte. Tu prije svega mislimo na Irak, Nigeriju, Iran i Venecuelu. Neke naftno bogate zemlje uživale su u iskorištavanju svoje povijesne prilike, dok su se zemlje uvoznici sirove nafte u kojima živi više od trećine svjetske populacije (Kina i Indija) suočile sa višim troškovima.

Uspostava novog svjetskog poretka zbog oskudnosti sirove nafte kao i dalje ključnog energenta postao je središnji problem globalne politike. Zemlje koje su ovisne o uvozu sirove nafte pristajale su na svakakve uvjete, ma kako oni nepovoljni za njih bili. Razvoj zemalja siromašnih naftom najednom je zbog rasta globalne potražnje i oskudnosti tog resursa postao upitan.

Rast cijene sirove nafte vanjskotrgovinske bilance zemalja poput Rusije, Venecuele i Irana uveo je u značajan suficit, a njihova vanjska politika najednom je postala agresivna. Zemlje poput Njemačke bile su prisiljene pristati na sporazume o vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama poput Rusije. Naravno i Njemačka je od tog sporazuma prosperirala što se vidi iz impresivnog rasta njenog izvoza u Rusiju. Pitanje oskudnosti energije sada je postalo pitanjem stvaranja novog svjetskog poretka.

No, u drugoj polovini prošle godine cijena nafte oštro je pala. Kako su visoke cijene sirove nafte iscrpile gospodarstva zemalja njenih uvoznika, pad cijene sirove nafte bila je jedna od najboljih vijesti za potrošače. Cijena benzina u Americi za Božić je pala na 1,66 američkih dolara sa 4,11 američka dolara u mjesecu srpnju. Amerikanci su jednostavno odlučili manje se voziti, veliki građevinski projekti su zastali, a globalna potražnja za sirovom naftom je iščezla. Kako smo već rekli, pitanje oskudnosti energije postalo je pitanjem stvaranja novog svjetskog poretka, a zemlje svjetski lideri svoju lidersku poziciju ne žele olako prepustiti, piše net.hr.

 

R-1.hr